Građani strahuju od skupljeg najma i rasta cijene stanova: Jednako se vrednuju "šupe" i luksuzni kvadrati

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do 20. rujna provodi postupak javnog savjetovanja o prijedlogu Programa priuštivog najma, kojem je cilj povećati ponudu dugoročnog i priuštivog najma stanova, a između ostalog razrađuje kriterije za potencijalne buduće podstanare, kao i privatne vlasnike praznih stanova.

Kao što je bilo i za očekivati javno savjetovanje je privuklo veliki interes javnosti te su reagirali brojni građani, ali i institucije, društva, udruge i mnogi koji se vide kao direktni budući korisnici.

Diskriminacija

Tako je Hrvatska obrtnička komora uputila primjedbu na prijedlog Programa priuštivog najma držeći da isključuje obrtnike te da je riječ o očitoj diskriminaciji. U obrazloženju navode da prijedlog sadrži odredbu kojom se na javni poziv ne može javiti kao najmoprimac osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno u vlasništvu ima aktivnu vlastitu tvrtku ili obrt. HOK također ističe da nikakvi drugi uvjeti nisu propisani, nego je ostavljeno lokalnoj samoupravi odrediti uvjete natječajem. Navode kako je ovim prijedlogom propisano da Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama javne pozive raspisuje prema procijenjenim potrebama jedinica lokalne samouprave, uključenjem obrtnika u potencijalne korisnike programa bi se mogao riješiti i problem deficitarnih zanimanja u određenim hrvatskim regijama. HOK predlaže da se, s obzirom na sve navedeno, omogući obrtnicima javljanje na te javne pozive, prenosi Novi list.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je predložio da se, s pretpostavkom postojanja liste stanova po jedinicama lokalne samouprave, prednost pri izboru stana da osobama s invaliditetom uzimajući u obzir arhitektonsku pristupačnost stanova u ponudi.

– Vjerujem da će u ponudi biti brojni stanovi koji nisu pristupačni i nemaju nijedan element za svladavanja visinskih razlika. Predlažemo da prednosti u slučaju istih broja bodova najmoprimaca ima najmoprimac s teškim (IV. stupnja) i težim (III. stupnja) invaliditetom posebice u slučajevima izbora/dodjele arhitektonski pristupačnog stana, navodi pravobranitelj za OSI.

Više sudionika rasprave e-savjetovanja traži preciznije formulacije. Jedan tako pita zašto se mladima postavlja dobna granica baš na 25 godina i predlaže da to bude 23 ili 24, traži jasnije razdvajanje najamnine i režija, definiciju »održavanja« i što točno spada pod obvezu najmoprimca, te uvjete za raskid ugovora. Predlaže i da se pri provjeri imovinskog stanja gleda »bilo kakva nekretnina«, ne samo stambena, jer i zemljište može utjecati na stvarne potrebe.

Jedan je od komentatora predložio Registar ranjivih skupina podstanara, sa specifičnim kategorijama i mjerama podrške za gluhe osobe i djecu s oštećenjem sluha, od kvota i pristupačnosti do komunikacijskih posrednika i prilagodbi stanova. Traži se više bodova za samohrane roditelje, uz pozivanje na statistiku siromaštva, predlaže se bodovanje aktivnog članstva u DVD-u i HGSS-u – ljudi koji slobodno vrijeme daju zajednici, a nemaju nikakve povlastice.

Jedan od sudionika rasprave pak upozorava na tri rizika. Prvo, naknada vlasniku računa samo kvadraturu, ne i kvalitetu što smatra da se jednako vrednuje »šupu« i luksuznu novogradnju. Kao drugo ističe da bi se mogla poremetiti tržišna ravnoteža – dugogodišnji podstanar sa 300 eura mogao bi ostati bez te cijene ako država posredno »jamči« višu medijalnu. I kao treći rizik spominje neravnopravan položaj postojećih najmodavaca koji uredno plaćaju porez. Zaključuje kako bi ova intervencija mogla pogurati, odnosno povisiti i najamnine i cijene stanova.